Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek

Već petu godinu u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića iz Osijeka obrađujemo različite teme u okviru Projekta građanin iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Primijetili smo da učenici koji sudjeluju u građanskome odgoju stječu kvalitetne vještine, navike i sposobnosti potrebne za uočavanje i rješavanje problema u svojoj lokalnoj zajednici, što pokazuje da je mladima važno izreći svoje mišljenje i stavove te nešto u svojoj sredini promijeniti na bolje.

Ove godine smo kao problem odabrali  ekološke stanje u našem školskom okolišu. Navedenim,  bavio se projektni tim koji su činile učenice:

Maja Nagy (3.e)

Ivana Jozić (3.e)

Ika-Josipa Babić (1.p)

Marina Lukić (1.p)

i voditeljica projekta, pedagoginja,  Gordana Popović, mag.educ.paed.

Sam naziv projekta „Uoči, reagiraj i promijeni svoje ekološke navike“ poticao je na razmišljanje.

Problem koji smo proučavali je nedovoljna briga za okoliš, a glavni cilj nam je bio podizanje ekološke svijesti kod mladih kroz obrazovanje za održivi razvoj u kojemu brinemo o  potrebama sadašnjih i budućih generacija  u smislu očuvanja okoliša.

Projekt je ujedno  promicao viziju i misiju  naše škole: stjecanje prirodoslovnih  kompetencija. Konkretno se  bavio odvojenim prikupljanjem otpada jer  u školi razvrstavamo papir, boce i čepove, prodajemo ih  otkupljivačima, te novac koristimo u različite svrhe.

Anketirali smo učenike pet razreda naše škole i zaključili da većina ne  razdvaja otpad  unutar kućanstva. Kako bi  promijenili dosadašnje navike 52% mladih predlaže  edukaciju, 33% učenika navodi kaznu kao rješenje, a 15% misli da problem ne postoji. Rezultati  anketa doveli su  nas do vrlo važnog pitanja: Brinemo li dovoljno o okolišu?

Budući da smo istraživali problem, saznali smo da ukupni otpad u Republici Hrvatskoj iznosi 13.2 mil. tona, dok se u našem gradu Osijeku, na 114 tisuća stanovnika stvori 35 000 tona komunalnoga otpada godišnje, a cilj je količinu odloženog komunalnog otpada do 2015. godine smanjiti za 50%. Zato razmišljanje 20. st. koje glasi "cilj gospodarenja otpadom je zbrinuti otpad na što manje štetan način",  zamjenjujemo  razmišljanjem 21. st. koje glasi "što bolje iskoristiti resurse koji se nalaze na ovom planetu".  Ističemo činjenice kako na četiri i pol milijuna građana Hrvatske 92% otpada završava na odlagalištima, a samo 8% se reciklira. Navodimo da se u Europi reciklira čak 40%  otpada. Uviđamo kako nas smeće zatrpava, a mi ga prilagođavamo našem životu, umjesto da se s njime uhvatimo u koštac.

Prikupljali smo informacije, novinske članke i ostale materijale, koji su upućivali na različite pristupe rješavanja problema. Zaključili smo da se u našoj sredini problem može rješavati na slijedeći način:

1. Provođenjem starih navika
2. Novčanim kaznama
3. Edukacijom

Odučili smo provoditi edukciju. Cilj edukacije nije bilo poticanje  mladih na rješavanje nastalih problema, već na prevenciju istih, kako bi se spriječilo gomilanje otpada. Shvatili smo kako je  potrebno uključiti sve učenike, nastavnike i roditelje  naše škole u aktivno  razdvajanje otpada. Kako bi se navedeno postiglo, u edukaciji je nužno bilo  kombinirati tri pristupa: pasivni, aktivni i interaktivni pristup.

Kako sve ovo ne bi ostalo na praznim riječima, mi smo se, u sklopu škole, ostalim kolegama pokušali približiti kroz sva tri navedena pristupa. S učenicima-grafičarima, izradili smo plakate, međusobno smo prenosili znanje stečeno kroz Projekt Građanin, intervjuirali smo različite stručnjake… Istražili smo mogućnosti razdvajanja otpada u školi i uključenost u najrazličitije akcije uređenja našega okoliša. Proučili smo i zakonske odredbe. Saznali smo da je nova hrvatska riječ za  kontejner za smeće  - smećnjak! Ta riječ je osvojila drugo mjesto na natječaju časopisa Jezik za najbolju hrvatsku riječ 2012. god.

Vrhunac je predstavljao otvoreni eko-kutak u holu škole te organizirano uređenje školskoga dvorišta, sve u svrhu otvaranja očiju mladima i čišćenja našeg puta u  Europu.

Plan djelovanja smo koncipirali ovako:

1.      Uređenje školskoga dvorišta

2.       Anketiranje  potreba provođenja ekoloških akcija

3.      Postavljanje eko-kutka za razvrstavanje papira, plastičnih boca i čepova

4.      Održavanje uvodnih edukativnih radionica

5.      Izrada plakata i  letaka o  projektu

6.      Organiziranje sakupljanja i odvoženja korisnoga otpada

7.      Posjete udruzi „Zeleni Osijek“

8.      Upoznavanje medija s akcijama

9.      Evaluacija rezultata  upitnika o zadovoljstvu učenika učinjenim

10.  Poučavanje svih zainteresiranih za rješavanje sličnih problema u svojim zajednicama

Na kraju je uslijedila evaluacija kojom se odgovaralo na pitanja o tome jesu li ciljevi projekta bili ostvarenih, jesu li učenička očekivanja bila ispunjenja, što je bilo zabavno, dobro, učinkovito, kakva je bila suradnja, što bi trebalo poboljšati…

„Odlično smo se zabavili, družili i puno smo naučili te možemo biti sretni što smo izabrani za ovaj projekt. Možda nismo utjecali na cijeli svijet, ali smo učinili da nam škola bude ugodnija te smo zainteresirali učenike za razdvajanje otpada i  educirali ih. Pokušali smo im pružiti nešto novo, bolje, a oni su to prepoznali i bili su vrlo zadovoljeni“ navela je učenica Ika-Josipa Barbić.

„Cijeli ovaj put je pokazatelj stvaranja odgovornosti kod nas mladih ljudi za promicanje ekološke svijesti kao aktivnih građana budućnosti. Neka nam lijep i uređen okoliš bude prioritet!“ rekla je Marina Lukić.

„Suradnjom  na  projektu učili smo se komunikacijskim vještinama  i timskome radu.“ izjavile su učenice Ivana Jozić i Maja Nagy.

Projekt je bio predstavljen učenicima naše škole na satovima razrednih odjela, zainteresiranim nastavnicima i roditeljima, u jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj školi, na Županijskoj i Državnoj smotri, predstavnicima lokalne zajednice te na obilježavanju Dana škole.

Plan je realiziran, a projekt još raste i razvija se.

Učenici su sami preuzeli odgovornost za otpad koji stvaraju u svom radnom okruženju te  održavaju zdravi i čisti  okoliš.

Rad na projektima predstavlja neiscrpni izvor kreativnost i potiče nove oblike međusobne suradnje u školi i izvan nje.

Nadamo se što većem broju  učenika, nastavnika i roditelja  koji će prepoznati pozitivne strane takovog načina rada i povođenja građanskoga odgoja.

                                               Pedagoginja: Gordana Popović, mag.educ.paed.