Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek

"Budite bolji od nas!"

potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Vrdoljak

"Već jesmo!"

   (naša replika)

U ponedjeljak 15. svibnja 2017. sudjelovali smo na  5. simuliranoj sjednici za učenike srednjih škola Republike Hrvatske s temom rasprave: Zakon o mirenju, a koja se održala u Hrvatskome saboru u Zagrebu.

„Ova je sjednica sadržajno najzahtjevniji i najkompleksniji projekt Službe za građane, a organizacijski se ostvaruje u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Projekt je, kao sastavni dio kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja, usmjeren na podizanje razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u svakodnevnom životu građana.“

Ovogodišnja Simulirana sjednica od posebnoga je značaja za Školu jer je upravo naša učenica Lucija Purgar (1.b) započela raspravu sa svojim prijedlogom na Zakon o mirenju izlažući u ime kluba Marka Marulića. Klub koji je zastupala obuhvaćao je 35 učenika iz različitih srednjih škola (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Bol i Osijek). Osim  naše predstavnice Kluba Lucije Purgar, u projekt su bili uključeni i učenici Fran Babić (1.b) te Ivan Vanđa (1.a). , pod vodstvom mentorice Jasne Sudarić.  U pratnji su sudjelovale i prof. Ozana Vignjević te učenica- novinarka Mirela Belaj.

„Ponosni smo na naše učenike koji su se ovim projektom upoznali sa Zakonom o mirenju, a koji ima značajnu ulogu u razvoju društva te njegova primjena može utjecati na mirno rješavanje sporova u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim sporovima. Posebno je vrijedno što su učenici na ovaj način aktivno sudjelovanje u osvješćivanju demokratske političke kulture kao najmlađi glasači.“ istaknula je prof. Sudarić.

Fotografije i Prijedlog Zakona o mirenju koji je Lucija Purgar predstavila na saborskoj govornici donosimo ovdje:

U ime kluba Marka Marulića

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora, kolegice i kolege zastupnici!

Uvaženi kolege, kako građani mogu biti motivirani i ohrabreni na Zakon o mirenju  kad već pri traženju izraza izmiritelj odnosno medijator na internetu otvaraju različite stranice s dva različita registra izmiritelja te s dva različita pravilnika pri različitim ministarstvima!?

Proučavajući ovu problematiku na internetskim stranicama Hrvatske udruge za mirenje pod Najčešćim pitanjima o mirenju pronašla sam objašnjenje da u Hrvatskoj nema razlike između mirenja i medijacije, što nije u skladu s objavljenim Pravilnicima  i Registrima.  Osim toga,  ispunila sam i njihovu online  anketu o  prikladnosti nazivlja mirenje ili medijacija. Od ukupno 42 glasača 22 je glasovalo za mirenje, a 20 za medijacija  26. ožujka 2017. Glasači se ovom anketom izjašnjavaju i o prednosti mirenja nad sudskim sporom. Apeliram na sve  koji bi mogli poticati  istraživanja, poput anketa ili foruma, a putem kojih bi građani mogli slobodno iznositi mišljenja uz komentare koja bi utjecala na kvalitetnije rješavanje sporova mirnim putem.

Na satu Hrvatskoga jezika raspravljali smo o prikladnim i neprikladnim riječima u hrvatskome jeziku među kojima smo  istraživali i riječi izmiritelj (hrvatska inačica) i medijator (internacionalizam). Zaključili smo da riječ medijator ima svoju istoznačnicu u hrvatskome jeziku, kao npr. kompjuter i računalo, te smo prednost dali riječi izmiritelj.

Naši konkretni prijedlozi su sljedeći:

-usklađivanje dvostrukoga nazivlja izmiritelj/medijator, odabirom jedinstvenoga 

 termina izmiritelj

-ustroj jedinstvenoga registra izmiritelja pri Ministarstvu pravosuđa,

objedinjenjem postojećih

-usklađivanje jedinstvenoga Pravilnika, umjesto dosadašnjih dvaju

Usklađenje termina izmiritelj/medijator, odnosno odabir jedinstvenoga termina: izmiritelj pozitivno će utjecati na prepoznatljivost  mirenja i njegovu širu uporabu, a  jedinstveni registar pri Ministarstvu pravosuđa omogućit će preglednost i lakši odabir izmiritelja.

Objavom jedinstvenoga Pravilnika postići će se preglednost i ujednačenost registra izmiritelja, postupka upisa te potrebnih standarda.

Sve ovo pridonijet će lakšem snalaženju i transparentnosti postupka te povećati povjerenje građana u pravosudni sustav Republike Hrvatske i, naravno, smanjiti broj sudskih postupaka.

Zahvaljujem na pozornosti!

Pripremila: Mirela Belaj, 4. e