Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek

Budući da je u našoj školi, s jedne strane  u tijeku provedba projekta „Primjena IKT alata u tradicionalnoj nastavi i nastavi na daljinu, a s druge strane svi su nastavnici zbog epidemiološke situacije u cijeloj RH bili prisiljeni prijeći na nastavu na daljinu u virtualnim učionicama, glavni je razlog koji me potaknuo da ispitam kako napreduje nastava na daljinu u našoj školi.

U svrhu istraživanja primjene digitalnih tehnologija u nastavi na daljinu  odabrala sam anonimnu online anketu s pitanjima koja su bila usmjerena na problematiku kako su se učenici snašli u novim okolnostima te koji su rezultati ovakvoga oblika nastave ili, jednostavno, koje su prednosti i nedostatci ovakve nastave iz učeničke perspektive.

U cilju što potpunije mogućnosti uvida u ove nove metode poučavanja i rada kao najprikladnije vrijeme za provedbu ankete odabrala sam zadnja dva tjedna nastavne godine. Provođenjem ove anonimnom online ankete nastojala sam obuhvatiti prve, druge i treće razrede jer, prema najavama MZO–a , velika je vjerojatnost da će se od jeseni nastaviti s nastavom na daljinu te bi itekako bilo korisno provjeriti koje su to eventualne prepreke na koje nailaze naši učenici.

Poziv za popunjavanje ankete, uz pomoć kolega iz škole, poslala sam učenicima putem aplikacije Teams na kojoj se nalaze naše virtualne učionice, a rezultati ankete vidljivi su na poveznici:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdNqH7zi3KU-EBhOSSVPBqBz9RYylElbR_K3sDLGoXDX51LLQ/closedform

Rezultati ankete

Anketi je pristupilo ukupno 119 učenika prvih, drugih i trećih razreda, od toga 94 učenica (79 % ) učenica i 25 učenika (21 %), a najviše je sudjelovalo učenika prvih razreda (49,6 %) ili 59 učenika. 

S obzirom na preporuke MZO-a o načinu rada u nastavi na daljinu uz pomoć digitalnih tehnologija, bilo je očekivano da će na prvo pitanje veliki broj učenika odgovoriti da se prilično često služe računalom, tabletom ili mobitelom u nastavi na daljinu, no iz drugoga anketnog pitanja bilo je  zanimljivo saznati da je većina, tj. 66 učenika (56,4 %), na pitanje: „S kojim se od ponuđenih programa najčešće služiš?“ odgovorilo da se služi svim navedenim programima: za obradu teksta i izradu prezentacija, za epoštu, za gledanje filmova, za razmjenu poruka, za obradu i dijeljenje fotografija, dok je najmanji postotak učenika naveo program za gledanje filmova kao najčešći. Ipak, prema anketi, program kojim se učenici najviše služe u nastavi na daljinu program je za obradu teksta i izradu prezentacija (čak 26,5 % učenika). Navedeni odgovori, koji ukazuju na uključivanje učenika u široki spektar aktivnosti u različitim programima, mogu se povezati s velikim postotkom pozitivnih odgovora (94 učenika ili 79 %) na pitanje o izrađivanju vlastitih digitalnih sadržaja.

Uspoređujući pitanja koja se odnose na učestalost primjene IKT alata u nastavi na daljinu i u svakodnevnom životu, vidljive su razlike, kao npr.: „prilično često“ i „često“ za potrebe nastave na daljinu navelo je 78 učenika (84 %), a u svakodnevnome životu  44,5 % , dok je manje od 10 %  navelo „rijetko“ u nastavi na daljinu, a u svakodnevnome životu 53 učenika (21,4% ).

Slijede odgovori na pitanje o načinu rada odnosno o komunikaciji između nastavnika i učenika, a koji su posebno značajni indikatori u svrhu daljnje organizacije i priprema obuhvaćenih projektnim aktivnostima i diseminacijom. Naime 68 učenika (57,1 %) odgovorilo je da se služi svim navedenim načinima komunikacije: nastavnici šalju nastavne materijale i poveznice te provode provjere znanja (kviz, ispit, i sl.), učenici izrađuju digitalne sadržaje (prezentacije, plakate, umne mape), zajedno se sporazumijevaju uživo (Teams, Zoom ili sl.) , 45 učenika (37,8 % ) odgovorilo je da im nastavnici samo šalju nastavne materijale i poveznice, dok je samo 1 učenik (0,8 %) naveo da komunicira s nastavnicima samo putem video-poziva ili izrađuje samo digitalne materijale.

Nadalje 115 učenika (96,6 %) navodi da zahvaljujući poznavanju IKT alata lakše prati nastavu na daljinu, što ubuduće može biti izvrstan pokazatelj interesa učenika za rad na projektima koji potiču stjecanje digitalnih kompetencija.

Na upit o najkorisnijim IKT alatima u nastavi na daljinu učenici su naveli sljedeće komentare svoja razmišljanja komentirali na sljedeći način:  „prezentacije, program za razmjenu poruka, plakati, aplikacija za izradu umnih mapa, snimljene video-lekcije s objašnjenjem, kviz, ciljano traženje informacija, Teams chat, korištenje mobitela za potrebe nastave, pitanja provjere znanja uz prezentaciju, Zoom poziv, Coogle, Inskape, Corell. Posebno je zanimljiv odgovor jednoga učenika koji je napisao: „Najkorisniji mi je rad u Teamsu jer se tako ostvaruje osjećaj razreda“. Neki učenici navodili su da su im se svidjele razne kreativne aplikacije u koje su unosili svoje nastavne sadržaje.

Odgovori na upit o najneprikladnijim načinima i metodama u nastavi na daljinu uglavnom su bili sljedeći: „ slanje zadataka bez povratne informacije, video-pozivi zbog komplikacija s vezom i uopće nelagode, kvizovi s premalo vremena za rješavanje, usmeno odgovaranje preko Zooma, zadatci u Wordu jer su nezanimljivi, digitalne mape, previše aplikacija, pisanje eseja, prerani video-poziv, cijela nastava na daljinu, OneNote (jer je sve ostalo u teamsu), iako je veliki dio učenika naveo da je općenito vrlo zadovoljan.

U posljednjem pitanju od učenika se tražilo da navedu probleme ili prepreke na koje nailaze te kako ih rješavaju. Najčešći problemi s kojima su se susretali bili su: problemi s internetskom vezom pri slanju svojih zadaća te sporo učitavanje fotografija, zatim problemi zbog nepoznavanja rada u određenim aplikacijama te zbog premaloga besplatnog prostora kod nekih aplikacija i preopterećenih servera zbog kojih dolazi do blokade, ali i nesnalaženja u nepreglednim aplikacijama. Naravno bilo je i subjektivnih razloga kao nedostatak motivacije zbog nastave na daljinu pa su  pojedini učenici zaboravljali rješavati zadatke. Za pomoć su se obraćali uglavnom nastavnicima ili nekome iz svoje okoline te su probleme nerijetko rješavali uz pomoć svojih vršnjaka.

Zaključak

Uvidom u rezultate ankete može se zaključiti da je veliki broj učenika, unatoč prilično otežanim uvjetima rada, pozitivno prihvatio novi način rada nastave na daljinu, a koji je ostvario uz pomoć svojih nastavnika. Bez obzira što je određeni broj učenika nailazio na veće prepreke u ovakvom komunikacijskom procesu, zanimljiv je podatak da su pokazali sposobnost snalaženja u novim okolnostima na vrlo uspješnoj razini. Podatci iz ove ankete mogu poslužiti za bolji uvid stanja o primjeni IKT alata u nastavi na daljinu u našoj školi te utjecati na još kvalitetniji način rada. Ovo istraživanje svakako će doprinijeti prikladnijem akcijskom planu koji je potreban, koliko za projekt koji se trenutačno provodi u našoj školi, toliko i za eventualni nastavak škole na daljinu, naravno, ukoliko bude bilo potrebno zbog nesigurne epidemiološke situacije za sljedeću školsku godinu.

Zahvaljujem svim učenicima koji su sudjelovali u anketi!

Pripremila:

Jasna Sudarić